GLASNIK HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA Zagreb, 15. 04. 2010. UTEMELJEN BROJ: 4 31. 3. 1940. Izdavač : HRVATSKI FILATELISTIČKI SAVEZ Habdelićeva 2, P.p. 259, 10001 Zagreb ISSN 1331 – 1107 Uređuje: Matej Glavić [email protected] SADRŽAJ:              Odobrena upotreba prigodnih žigova Diplome -medalje Riječ urednika Croatica – crkva sv. Jzrja u Petrovaradinu Alpok – Adria Sopron Iz rada društava – HFD Karlovac Nova izdanja: 10. obljetnica Društva Karlovčana Izdanja naših članica Željeznica i filatelija 60 godina FD „ARENA“ Pula Prijavnica za svjetsku izližbu „Indipex 2011“ Pravila izložbe „Šibenik 2010“ Prijavnica za izložbu „Šibenik 2010“ Odobrena upotreba prigodnih žigova: 2 3 4 5 6 7 8 8 9 12 15 17 19 DIPLOME – MEDALJE Evo sjedim i po malo listam svoje diplome i diplome moje unučadi koje su dobivene za osvojene medalje na filatelističkim izložbama u zadnjih 15-tak godina. Ima ih negdje oko sedamdesetak, a osvojene su na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim izložbama. No nije mi namjera da se ovdje hvalim osvojenim diplomama, odnosno medaljama, već mi je namjera da „glasno razmišljam“ upravo o tim diplomama. Naime, gledajući te diplome divim se s jedne strane motivima koje one prikazuju, kreatorima diploma kojima mašta nema granica, ali s druge strane, kada ih pozorno pogledate uočava se i neka, po meni čudna raznolikost. Ta raznolikost, kako sam je ja nazvao „čudna“ odnosi se na same tekstove diploma, organizatore, žigove, potpise i drugo. Neke diplome imaju i ambleme i nazive HFS-a i društava, druge samo ambleme HFS-a, odnosno društva. Diplome se izdaju u ime i HFS-a i društva, odnosno kluba, dok druge samo u ime društva iako su istog značaja (nacionalna izložba). Pojedine diplome imaju žigove društava, druge su bez žiga, a treće imaju stilizirane žigove (cijele ili djelomične), bilo HFS-a ili društva, kao podloge samih diploma. A što se tiče potpisnika na diplomama to je vjerojatno najveća šarolikost. Potpisi su na nekima vlastoručni, na drugima bez potpisa sa oznakom „v.r.“ . Na trećima su supotpisnici, a neke uopće nemaju potpisa ni u kojem obliku. Kao potpisnici pojavljuju se i predsjednik HFS-a i predsjednik organizacionog odbora, zatim predsjednik izložbenog odbora i predsjednik ocjenjivačkog suda, samo predsjednik ocjenjivačkog suda, pa predsjednik izložbe i predsjednik ocjenjivačkog suda, tajnici i predsjednici HFS-a ili društava - klubova, predsjednici izložbenih i organizacionih odbora, ocjenjivačkih sudova, povjerenici izložaba, predsjednici žirija i td. Na nekima su navedena imena i prezimena, dok su na drugima navedene samo funkcije potpisnika. Evo upravo o toj raznolikosti je riječ, odnosno da li to može biti tako ili možda ne. Naime, meni se čini da neke osnovne stvari trebaju biti jedinstvene, a upravo se to po meni odnosi na elemente koji su navedeni u prethodnom stavu. Možda nemam pravo, a možda imam pravo u svemu, a možda samo djelomično. Moguće je čak da je to sve negdje i napisano nekim pravilnikom, odlukom ili sličnim dokumentom, a mi ga do sada nismo primjenjivali ili iz neznanja ili namjerno! Ako su „pravila igre“ već propisana molim lijepo treba obznaniti gdje, kada i tko ih je donio, možda ih ponovno objaviti u „Glasniku HFS-a“ i „Hrvatskoj filateliji“ ali i dostaviti društvima-klubovima, članicama HFS-a i time riješiti te dileme-trileme i slično. Ali, ako do sada nije to riješeno, a imam osjećaj da nije, jer mi je teško vjerovati da griješe svi od HFS-a do zadnjeg društva-kluba, tada treba malo o svemu razmisliti, zadužiti nekoga, najvjerojatnije HFS, odnosno neki njegov organ, tijelo, da izradi prijedlog, dati isti na javnu raspravu članicama radi stavljanja primjedbi i davanja svojih prijedloga, te konačno da se „pravila igre“ usvoje i primjenjuju od određenog datuma. Pri tome bi trebalo imati na umu da ta „pravila igre“ nisu jednaka za lokalne izložbe društva, regionalne izložbe pa sve do nacionalnih i međunarodnih izložbi. Pardon, možda griješim u smislu da ta „pravila igre“ postoje na međunarodnom nivou, ali kod nas, unutar „Lijepe naše“ ih nema. Tada je već stvar polu- riješena, treba samo malo truda da se, uzimajući u obzir neke naše specifičnosti, raznolikosti, ova problematika skine s dnevnog reda. Nije mi namjera da pokrenem uniformiranost diploma, jer kao što sam i u samom uvodu rekao lijepa je ta šarolikost motiva koji se na njoj prezentiraju, ali potpisi, žigovi i tome slično to je po meni potrebno jednom za svagda riješiti na jedinstven način. Diplome bi obavezno trebale sadržavati organizatore ili suorganizatore izložbi, ime i prezime izlagača (dobitnika diplome-medalje), naziv izloška, mjesto izdavanja diplome i datum izdanja iste. Konačno funkcije potpisnika, njihova imena i prezimena, te biti ovjerene odgovarajućim žigom ili žigovima. Na kraju, pored ostalog treba razmisliti i o veličini diplome. Pretežno su one A4 formata, ali ima ih i mnogo većih, a i manjih. Kod određivanja pravila možda neke stvari, ali samo neke, u to čini mi se pripada upravo i veličina diploma, mogu se regulirati u obliku „preporuke“, a ne stroge naredbe. Mislim da bi se, ako ne u cijelosti, dio ove problematike trebao odnositi i na „medalje“ i to u smislu teksta organizatora same izložbe ili će to samo po sebi proizlaziti iz rješenja „problematike diploma“. O ovoj problematici u nekoliko navrata razgovarao sam s kolegama filatelistima iz različitih društava-klubova, ali nismo, unatoč nastojanjima, mogli naći neko zajedničko rješenje, odnosno opravdanje postojeće raznolikosti. Namjera mi nije bila da „uzburkam duhove“, niti da se nekome zamjeram, svu konstruktivnu kritiku, ali ne i „kritizerstvo“, primam na sebe i unaprijed se zahvaljujem svima koji će ovo smatrati kao dobru namjeru s moje strane da neke stvari pokrenem, radi dobivanja dobrih, pravilnih rješenja uočene problematike. S poštovanjem! Mirko Čikić, dipl. oec. HFND „Novska '94“ Riječ urednika Tokom 2009. godine izašlo je 11 brojeva Glasnika (jedan dvobroj) na ukupno 244 stranice. Pokušavao sam da teme budu što interesantnije, ali to je mnogome zavisilo o dobivenim materijalima od članova članica. Ukupno 28 filatelista mi je dostavilo članke o radu svojih društava ili neke druge zanimljivosti. Koristim priliku da se zahvalim piscima članaka i to: Brezarić Stjepan Zdenko (19), Librić Ivan (11), Krnić Miroslav (9), Kopani Borut, Bartolović Dražen, Drašković Ivan, Stella Dario, Kolačko dr. Marija, Jelenić Silvano, Bogdanović Karmen, Takšić Srebrenka, , Bilandžić Tihomir, Tomerlin Dražen, Vilfan Mladen, Lončarević Paula Kartelo, Launtenbach-Huzjak Sanja, Murn Ante, Čičin-Šain Petar, Premužak Damir, Crnčić Damir, Sardelić Antun, Vuković dr. Mihovil, Turudija Berislav, Kovačić Stevo, Gasler Krešimir, Vrdoljak Jasenka, Jurković Ivan, Vukadinović Radovan i Jelić Antun. Posebno se zahvaljujem gosp. Stjepanu-Zdenku Brezariću koji je u prošloj godini napisao 19 članaka. Sa 31 člankom je bilo zastupljeno HDOFM Zagreb, zatim HFD Karlovac sa 10, HFD Zagreb sa i RiFD Rijeka sa 6 članaka. Nadam se da će u ovoj godini biti više autora članaka i priloga za Glasnik. Što se tiče tehničke obrade Glasnika tu sam uložio dosta truda i svojih sredstava, a nadam se da će se i to popraviti. Mislim da sam uspio da Glasnik izlazi redovito i to između 15 i 18 u mjesecu. Od ovog broja Glasnik će biti i u PDF formatu, pa će se moći slati elektronskom poštom. Ovim putem zahvaljujem se gosp. Miroslavu Krniću koji mi je instalirao program za prebacivanje u PDF format. Društva koja imaju mogućnost primanja elektronske pošte molim da mi dostave e-mail adresu. Novost je da i HFS sada ima svoju web starnicu, a adresa je: www.hfs-cpf.hr/ CROATICA - CRKVA SVETOG JURJA U PETROVARADINU Hrvati u Vojvodini su integralni dio hrvatskoga naroda, koji kao autohton narod živi u vojvođanskim dijelovima Srijema, Bačke i Banata. Naseljavanje hrvatskog stanovništva na vojvođanskom teritoriju u domicilno nastalo je kao rezultat složenih migracijskih procesa tijekom povijesti. Hrvatski narod je na prostoru sadašnje Vojvodine ostavio neizbrisiv trag u svim segmentima društvenog i inog života. U očuvanju svog nacionalnog i vjerskog identiteta građene su mnoge katoličke crkve i kapele po vojvođanskim naseljima kao spomenici hrvatske opstojnosti. U petrovaradinskoj pošti 27. srpnja 2010. g. bio je u uporabi prigodni žig kojim se obilježila 300. obljetnica katoličke Crkve sv. Jurja. Tom prigodom je Savez filatelista Vojvodine tiskao i prigodnu omotnicu br. 4/01. Župna Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika barokne arhitekture u Vojvodini. Poslije turskog povlačenja iz Petrovaradina isusovci su pokrenuli izgradnju nove crkve, jer su srednjovjekovne kršćanske crkve bile uglavnom porušene i uništene. Gradnja crkve započela je 1701. g. koja je bila posvećena sv. Jurju, koji je kao rimski vojnik prešao na kršćanstvo i nastradao za vrijeme Dioklecijanovih progona kršćana. Glavni crkveni oltar je prema zapisima poznatog župnika Ivana Filipa Vinklera bio građen dvije godine i ukrašen relikvijama. Veliku oltarsku sliku sv. Jurja izradio je znameniti bečki slikar Feliks Ivo Layher za iznos od 500 forinti. S lijeve strane glavnog oltara nalazi se kip sv. Ignacija Loyole, osnivača isusovačkog reda, pored kojeg je postavljena skulptura sv. Longina. Desno od oltarske slike sv. Jurja stoje figure sv. Franje Borgije, potomka poznate renesansne porodice i trećeg generala isusovačkog reda, kao i sv. Dimitrija, zaštitnika Srijema. Isusovci su u Crkvi sv. Jurja podigli još četiri oltara. Oltar sv. Franje Ksaverskog ukrašen je slikom na kojoj je prikazan kako krsti tamnoputog poganina. S druge strane nalazi se oltar sa sv. Petrom koji od Isusa prima ključeve kraljevstva nebeskog. Nasuprot oltara Svetog križa s raspećem i kipovima djevice Marije i apostola Ivana nalazi se četvrti oltar blažene djevice Marije s kipovima sv. Roka i sv. Sebastijana. Tijekom povijesti u crkvi je sakupljena bogata riznica crkvenih relikvija i umjetnina, uglavnom radova bečkih zlatara. U crkvi se nalazi i ploča iz vremena bitke kod Tekija 5. kolovoza 1716. g. ispod koje su sahranjeni grofovi i vojni časnici koji su se istakli u borbi protiv Turaka. Na lijevoj strani od ulaza na zidu stoji zapis u spomen na posjet austrijskog cara Franje Josipa Petrovaradinu 1852. g. Zanimljivo je za istaknuti da zvona Crkve sv. Jurja nisu, kao u drugim slučajevima, za vrijeme Prvog svjetskog rata bila iskorištena za vojne potrebe, tako da najstarije zvono "cinklik" iz 1701. g. i danas u jutarnjim i večernjim satima odzvanja Petrovaradinom. U crkvi su izgrađene dvije kripte, koje su bile namijenjene isključivo isusovačkim redovnicima. Kasnije je bilo dopušteno da se u njima sahranjuju i uglednije svjetovne osobe. Zavjetni dan Crkve sv. Jurja molitveno se obilježava 20 siječnja. Crkvena molitva i procesija na Dan sv. Fabijana i Sebastijana ustanovljene su nakon strašne kuge koja je Petrovaradinom harala od rujna do studenog 1738. g. Ova tradicija sačuvala se do današnjih dana koja podsjeća na užase strašne pošasti koje su doživjeli žitelji Petrovaradina. U Crkvi sv. Jurja i danas je sačuvana krstionica nad kojom su kršteni mnogi Petrovaradinci, među kojima i znameniti hrvatski ban Josip Jelačić. Literatura: 1. www.naslovi.net/...crkve-svetog-jurja...300-godina/749739 - Srbija, Zvona Crkve svetog Jurja odzvanjaju 300 godina, Arhiva » Vesti » Građanski list 21.07.2008 2. www.zkvh.org.rs/...hrvati.../6-hrvati-u-vojvodini-danas-, Tomislav Žigmanov, Hrvati u Vojvodini danas Stjepan Zdenko Brezarić Alpok-Adria SOPRON 2010 Prema utvrđenom redoslijedu organizator ovogodišnje izložbe Grupacije Alpe-Jadran Filatelija je Mađarski filatelistički savez. Filatelistička izložba pod nazivom «ALPOKADRIA 2010 SOPRON» održana je od 26. do 28. 3. 2010. u Kulturnom domu “Ferenc Liszt” u prekrasnom gradu Sopron u sjeverozapadnom dijelu Mađarske tik uz granicu austrijskog Gradišća. Na 389 vitrina izlagalo je 94 izlagača te 18 naslova literature. Paralelno je održana izložba HUNFILA 2010 na kojoj je na 134 vitrina bilo izloženo 14 najboljih mađarskih izložaka. Hrvatski filatelistički savez je bio predstavljen sa 17 izložaka na 49 vitrina u 5 izlagačkih razreda uz 7 naslova filatelističke literature. S rezultatima možemo biti više nego zadovoljni, jer je osvojeno ukupno 22 medalja uz kojih su primljene i 5 posebnih nagrada. Raduje da je osvojeno čak 4 zlatnih I 6 pozlaćenih medalja. Rezultati su bili slijedeći : Izlagač Naziv izloška Dr MARAKOVIĆ Nikola GLAVIĆ Matej Dr VUKAS Zdeslav PETRIC Nikola BOTKOVIĆ Krešimir MURIĆ Dino KOVAČIĆ Zdravko MURIĆ Luka VASONG Tibor LIBRIĆ Ivan MARTINAŠ Ivan REĐEP Željko MERLAK Mirko STELLA Dario TURUDIJA Berislav KRNIĆ Miroslav Dr VUKADINOVIĆ Radovan Hrvatski filatelistički savez NOVAKOVIĆ Damir Orlovi i lavovi Bosne i Hercegovine do 1906 Pogreške I osobitosti na markama Hrvatske Predfilatelistička pisma Rijeke i Istre Predfilatelistički žigovi na markama Austrije Pregled dopisnica korištenih u Hrvatskoj od 1869. Hrvatski gradovi - III. izdanje, marginalne oznake Beskonačno carstvo mašte Hrvatska i olimpizam Svijet Walt Disneya Međunarodni kupon za odgovor FIUME – „Reggenza Italiana del Carnaro“ Bosna i Hercegovina, izdanja 1901-05 crne brojke 3. Filatelistička izložba Zagreb 1943 Zadnja pošta Dubrovnik Euro Pčele Picassova golubica mira „Hrvatska filatelija” Stamps&Postal History of Trieste, Pola, Fiume, Istria and Slov.Litoral under Yugosl.Milit.Admin. 1945-47 „CROATICA -2008” – izložbeni katalog Hrvatsko filatelističko druśtvo Karlovac Hrvatsko filatelističko druśtvo Karlovac Hrvatsko filatelističko druśtvo Zadar Dr VUKADINOVIĆ Radovan GLAVIĆ Matej Broj vitrina Trad. 7 Trad. 5 Post.hist 5 Post.hist 5 Post.hist 4 Mladi 4 Mladi 4 Mladi 4 Mladi 3 OF 1 OF 1 OF 1 OF 1 OF 1 OF 1 OF 1 OF 1 Lit. Lit.. Razred Broj bod. 88 70 86 68 77 72 63 62 55 Medalja Z + SP PZ Z + SP S PZ PZ + SP S S PS 84 75 68 Z + SP PZ S 57 71 55 72 82 B PZ B PZ Z + SP Lit. 49 B “Glasonoša” – Philatelic Magazine Lit. 49 B “Zadarski Filatelist” - Philatelic Magazine Lit. 51 B NATO – Euroatlantska integracija Nacionalna jednovitrinska izložba „Novska '08“ Lit. Lit. 48 46 B B Moramo napomenuti da je u ocjenjivanju izbio mali skandal, jer 4 izloška, među kojima su i dva hrvatska, nisu ocjenjena jer ih prema obrazloženju “ocjenjivački sud nije znao kako ih bodovati”. Nešto neshvatljivo! U međunarodnom žiriju Dražen Tomerlin je bio predstavnik Hrvatske. Za jednovitrinske izloške izlagačima nisu davane izložbene medalje, a za izlagače s dva izloška samo jedna medalja. Filatelistički izložba je obilježena s dvije marke I prigodnim blokom, a za vrijeme izložbe bila su u uporabi 4 prigodna žiga. Uobičajeno HFS je izložbu obilježio s prigodnim žigom i prigodnim dotiskom na dopisnici. Osim toga HFS je donirao posebnu nagradu – sliku, dok je predsjednik Ivan Librić donirao vazu u obliku Bule Bele IV. iz rada društava HFD Karlovac Održana redovna izborna godišnja skupština Društva 11.03.2010. održana je redovna izborna godišnja skupština HFD Karlovac. Skupštini je nazočilo 19 od 33 člana s pravom glasa. Nakon izbora radnih tijela pročitana su izvješća tajnika, blagajnika, distributera, nadzornog odbora i suda časti. U 2009. godini održana je jedna društvena izložba. Iz izvješća o radu ističemo da je 14 članova društva izlagalo tijekom 2009. godine na domaćim i izložbama u inozemstvu. Najveće uspjehe postigao je Zdravko Kovačić koji je na međunarodnim izložbama osvojio 3 zlatne, 1 vermeil, 1 smaragd, 2 srebrne i 2 brončane medalje. Tijekom 2009. godine izašlo je 4 broja našeg lista Glasonoša. Izdali smo i 4 prigodne omotnice i 4 prigodna poštanska žiga, a o svim aktivnostima objavljivali smo vijesti i na našim internet stranicama. Održano je i jedno predavanje o filateliji u Zagrebu, a članci o našem društvu redovito su objavljivani u Glasniku HFS-a. Sva izvješća jednoglasno su prihvaćena. Iz plana rada ističemo inicijativu Dragutina Novosela za održavanjem izložbe posvećene medicinskoj filateliji. Kako je ovo bila izborna skupština valja napomenuti da su izabrana tijela Društva. Upravni odbor HFD Karlovac: Miroslav Krnić - predsjednik, Mirko Malović dopredsjednik, Stevo Kovačić - tajnik, Roberto Miklić - blagajnik i Davorko Vrus – distributer. Glasonoša broj 23 Iz tiska je izašao novi broj Glasonoše, lista HFD Karlovac. U ovome broju možete pročitati i vidjeti izvješće o radu Društva u 2009. osvrt na izložbu u Grazu, članak o nepismenim žigovima Krešimira Botkovića... I ovaj broj je besplatan stoga ga možete preuzeti i sa naših internet stranica na adresi: www.kontkod.hr/filatelija. Nova izdanja: 10. obljetnica Društva Karlovčana i prijatelja Karlovca Zagreb Društvo Karlovčana i prijatelja Karlovca iz Zagreba je zavičajna udruga Karlovčana i njihovih prijatelja iz Zagreba i drugih gradova, koja ima cilj promovirati Karlovac i karlovačke vrijednosti u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj. To ostvaruje obilježavanjem značajnijih okruglih godišnjica značajnih ljudi ili događaja iz karlovačke prošlosti. Do sada je obilježeno stotinjak takvih obljetnica (Stjepan Mihalić, Ljudevit Jonke itd), a posebno valja naglasiti otkrivanje spomen ploče Karlovčanima - biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, osnivaču parka Maksimir, koji je po njemu dobio ime, najznačajnijem zagrebačkom urbanistu Milanu Lenuciju, autoru tzv. „zelene potkove“, zatim književnim povjesničaru Rudolfu Strohalu itd. Društvo izdaje i svoje društveno glasilo „Mali glasonoša“ (do sada je izašlo 58 brojeva), organizira društvene izlete i svakomjesečna druženja članova. Društvo broji preko 300 članova. Društvo je osnovano 2.4.2000. godine te ove godine obilježava svoju 10. obljetnicu. HFD Karlovac tim povodom je izdao prigodni poštanski žig koji je bio 2.4.2010. u upotrebi na pošti 10101 Zagreb – Jurišićeva ulica. Motiv na žigu je karlovačka zvijezda sa tekstom, inače znakom Društva. Uz žig biti će dostupna i prigodna poštanska omotnica. Autor žiga i omotnice je Miroslav Krnić. Miroslav Krnić HFD Karlovac Izdanja naših članica: FD „ZABOKY“, Zabok ŽELJEZNICA I FILATELIJA POVIJEST ŽELJEZNICE NA FILATELISTIČKIM MARKAMA (1. nastavak) UVOD: Kada se govori o prvim željezničkim prugama u pojedinim državama svijeta treba imati na umu da je politička karta svijeta u to doba ( druga polovica XIX. stoljeća) bila vrlo različita od današnje. U Europi na primjer više ne postoji Austrougarska; Turska od nekadašnjeg Turskog carstva ima samo mali dio; formirane su mnoge nove države i.t.d.. Zbog toga će u opisu biti obrađene prve pruge na teritorijima današnjih država. U mnogim zemljama su se prvo koristile željeznice s konjskom vučom, a po namjeni su bile predviđene za prijevoz tereta ili tereta i putnika. Također su i neke željezničke pruge s parnom vučom u prvo vrijeme bile namijenjene samo prijevozu tereta. Kao zvanično prve pruge u pojedinim zemljama smatraju se pruge na kojima se koristila i parna vuča, a bile su namijenjene javnom prijevozu putnika i tereta. U svijetu je odmah po puštanju u javni promet prve željezničke pruge Stockton-Darlington (1825. godine) i ostalih pruga u Engleskoj uočena važnost koju željezničke pruge imaju za gospodarstveni razvoj pojedinih zemalja te se započelo s brzom izgradnjom željezničkih pruga. Tako je 1830. godine bilo u svijetu ukupno 332 km željezničkih pruga; 1840. godine 8.591 km, a 1850 godine već 38.022 km. Nakon prvih pruga u Engleskoj otvorena je prvo željeznička pruga u Sjevernoj Americi, ali će ona biti obrađena u opisu prvih željezničkih pruga u Americi. U ovom nastavku biti će opisane prve pruge u Irskoj, Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj. U članku se daju i podaci o slijedu osovina koji su dani prema njemačkom odnosno europskom kontinentalnom sustavu označavanja i sastoje se od brojeva i slova. Slovima se označuje broj međusobno povezanih pogonskih osovina (kotača), a brojevima slobodne osovine. Oznaka A znači jednu pogonsku osovinu, B dvije povezane pogonske osovine, C tri a D četiri povezane pogonske osovine. Oznake se daju od čela lokomotive prema kraju. Tako napr. oznaka tipa 2C1 znači da se gledajući od čela lokomotive prvo nalaze dvije slobodne osovine iza kojih slijede tri međusobno povezane pogonske osovine te završava sa jednom slobodnom osovinom. IRSKA Prva željeznička pruga u Irskoj puštena je pogon 9.10.1834. godine između Dublina i Kingstowna (danas Dun Laoghaire). Bila je duga 6 milja (oko 10 km). Prvi vlak vukla je lokomotiva Hibernia (latinski naziv za Irsku) koju je konstruirao Richard Roberts, a izgrađena je u tvornici Sharp.Roberts Company. Širina kolosijeka na ovoj pruzi bila je 1422 mm, , a Irska je kasnije prešla na širinu kolosijeka od 1600 mm. Lokomotiva Hibernia nije sačuvana te nije ni prikazana na markama. Postoje marke s prikazom lokomotive Vauxhall sa slijedom osovina 1A koju je izradio George Forrester također za prugu Dublin-Kingstown. Poštanska uprava Irske je 30.1.1984. povodom 150 godina željeznice u Irskoj izdala seriju od četiri marke i blok. Na markama su prikazane parne lokomotive: Princess iz 1841 godine slijeda osovina 1A1 ( na slici), tip 800 iz 1939.godine, tip K1.V. iz 1932 godine te elektromotorni vlak tipa 8100 iz 1983.godine. Iste marke nalaze se i u bloku. BELGIJA Belgija je odmah po odcjepljenju od Nizozemske i proglašenja nezavisnosti (1830. godine) započela s planiranjem izgradnje željezničkih pruga. Željeli su povezati luku Antwerpen s područjem Ruhr u Njemačkoj koje je bogato rudama. 5.5.1835. godine puštena je pogon prva željeznička pruga na europskom kontinentu na kojoj se isključivo koristila parna vuča. To je bila željeznička pruga između Bruxellesa i Mechelena u duljini od 20 km. Vlak je vukla parna lokomotiva Lʼ Elephant slijeda osovina B1 i razmaka osovina 1435 mm. 1849. godine je pregrađena u slijed osovina 1B. Razvijala je maksimalnu brzinu od 60 km/sat. Njezin graditelj je bio John Cockerill. Uskoro je dobila još četiri sestre Lʼ Anversoise, Lʼ Escaut, Bayard i Rubens. Sačuvana je i čuva se u Mechelenu. Belgija je bila i dugo ostala prva zemlja u kojoj je država financirala izgradnju željezničkih pruga. Zbog toga je i danas zemlja s najgušćom željezničkom mrežom. Poštanska uprava Belgije je 4.5.1985. godine povodom 150 godina otvaranja prve željezničke pruge u svojoj zemlji izdala seriju od četiri marke i blok. Na jednoj od njih je prikazana lokomotiva Lʼ Elephant (na slici). Belgija je željezničke pruge gradila brzim tempom tako da je već 1859. godine imala izgrađenu željezničku mrežu od 1715 km dok je u isto vrijeme Nizozemska izgradila tek 340 km pruge. Povezivanje s Njemačkom (Ruhr) što je bilo u planu od početka izgradnje pruga realizirano je 15.10.1843. godine. Belgijska pošta je do sada izdala velik broj maraka s željezničkim motivima. Naročito su brojne i popularne marke koje Belgija čak od 1879. godine tiska za slanje paketa željeznicom (željezničke paketne marke). NJEMAČKA U Njemačkoj je prva željeznička pruga, koja je služila za putnički i teretni promet, a na kojoj se koristila parna vuča bila t.zv. Ludvigova željeznica između Nürnberga i Fürtha. Prozvana je po bavarskom kralju Ludwigu I. koji je njenoj izgradnji davao veliku podršku. Željeznica se već u to doba afirmirala u Engleskoj te su franački trgovci dobili od kralja koncesiju za izgradnju te pruge. Gradnju je vodio bavarski inženjer za cestogranju Paul Camille Denis koji je preuzeo engleski razmak tračnica od 1435 mm. Bila je duga 6 km i sastavljena od tračnica dugačkih 15 stopa od valjanog kovanog željeza. Lokomotiva je naručena u Engleskoj u tvornici Robert Stephenson & Comp., Stephenson je u međuvremenu razvio poboljšani tip parne lokomotive koji patentirao pod nazivom Patentee. Tako je za prugu Nürnberg-Fürth prema tom patentu isporučena lokomotiva pod nazivom Der Adler (orao) slijeda osovina 1A1. Bila je to 118 lokomotiva koja je proizvedena u tvornici R. Stephenson&comp.. Prva svečana vožnja vlakom obavljena je 7. prosinca 1835. godine. Strojovođa Wilson je došao zajedno s lokomotivom iz Engleske i imao je u to vrijeme veću plaću od ministra. U početku je, zbog poteškoća oko nabavke ugljena na toj pruzi bila korištena i konjska vuča. Lokomotiva Adler bila je upotrebi do 1857 godine kada je rastavljena. Izrađene su dvije replike te lokomotive , 1935. godine za proslavu 100. godišnjice pruge i 1950. godine jer je prva replika oštećena u II. svjetskom ratu. Danas se replika lokomotive Adler čuva u Prometnom muzeju u Nürnbergu. Lokomotiva Adler je jedan od najčešćih objekata koji su prikazani na filatelističkim markama koje prikazuju parne lokomotive u svijetu. U članku je prikazana lokomotiva Adler na marki koju je Mongolija izdala 8.6.1979. povodom Međunarodne prometne izložbe u Hamburgu. Povodom 150. obljetnice otvaranja pruge Nürnberg-Fürth je Njemačka pošta 12.11.1985. godine izdala marku na kojoj je prikazano svečano otvaranje pruge prema stiliziranoj slici slikara prof. Heima. Na slici se vidi predsjednik regije Stichauer, graditelj P.Denis, voditelj projekta Johannes Scharrer, direktor Ludvigove željeznice Platner, gradonačelnik Nürnberga Binder i gradonačelnik Fürtha. Do 1840. godine je po njemačkim željeznicama vozilo već 75 lokomotiva koje su sve izrađene u Engleskoj. Prva parna lokomotiva koja je izrađena u Njemačkoj bila je lokomotiva Saxonia koja je izrađena prema nacrtima profesora Andreasa Schuberta u Maschinenbau-Gesellschaft Übingen kod Dresdena. 7.4.1839. otvorena je čitava željeznička pruga Leipzig-Leipzig ( dio od Leipziga do Althena otvoren je 1837. godine). Lokomotivom Saxonia, koja je vukla prvi vlak, upravljao je prof. Schuber. Na toj pruzi su prvi puta u Europi ( prema rješenjima iz Amerike) čelične tračnice ( do tada iz lijevanog željeza) montirane na drvene pragove. Lokomotiva Saxonia imala je slijed ososvina B1 koji je kasnije pregrađen u 1A1 a razvijala je brzinu od 50 km/sat. Na marki koju je Istočna Njemačka (DDR) izdala 24.9.1985. i nazvala Željeznica i njena tradicija prikazana je lokomotiva Saxonia , njen konstruktor A. Schubert i električna lokomotiva oznake E 250. Još je jedno muzičko prezime važno za razvitak njemačkih željeznica .Radi se o Friedrichu Listu (1789.-1846.). On je 1825. godine iz političkih razloga otišao u Ameriku. Tamo je sudjelovao na izgradnji prve željezničke pruge a i sam je izgradio jednu željeznicu u rudniku, te pisao članke o korisnosti željeznice. U Hamburgskim novinama je 1828. godine objavio članak Saopćenja iz Amerike gdje je pisao o potrebi željezničkog povezivanja juga Njemačke (Bavarske) s morem. Kada se 1830.godine vratio u Njemačku, kao predstavnik Amerike, razradio je i ekonomski obrazložio potrebu gradnje željezničkih pruga u Njemačkoj s razrađenim kartama, troškovima i proračunom rentabilnosti. Smatra se pretečom modernog prometnog sustava u Njemačkoj s posebnim naglaskom na željeznicu kao značajan faktor nacionalnog razvoja i povezivanje naroda. Prvi je ukazao na značaj povezanosti željezničkog, cestovnog i brodskog sustava. Osim agitacije značajan je i njegov praktičan organizatorski rad na realizaciji željezničkih projekata, a posebno na pruzi Leipzig-Dresden. Na sveučilištu Jena proglašen je doktorom. Njemačka je pošta povodom obilježavanja 200. obljetnice rođenja F.Lista izdala 13.7.1989. godine marku na kojoj se osim lika F. Lista u pozadini vidi vlak na pruzi Leipzig-Dresden. NIZOZEMSKA U Nizozemskoj gradnja željezničkih pruga nije smatrana toliko hitnom jer je imala relativno gustu cestovnu mrežu i što je vrlo važno razgranatu mrežu kanala. Država u gradnji željeznice nije nalazila svoj interes. Ipak se pratila što se dešava s izgradnjom željeznica u Engleskoj, Belgiji i Njemačkoj te su gradnju željezničkih pruga počele privatne udruge uglavnom stranim kapitalom. Forsiranje izgradnje pruga započelo je tek nakon što su se belgijske luke povezale s Njemačkom i privukle njemačke trgovce, što je Nizozemskoj predstavljalo veliku konkurenciju. Prva željeznička pruga u Nizozemskoj bila je pruga duga 17 km između Amsterdama i Haarlema koja je otvorena 20.9.1839. godine. Bio je to prvi dio planiranog povezivanja Amsterdama i Rotterdama. Širina kolosijeka iznosila je 2 m mjereno od sredine jedne do sredine druge tračnice. Takva širina kolosijeka sputavala je moguće željezničko povezivanje sa susjednom Belgijom i Njemačkom, koje su gradile pruge normalne širine kolosijeka, 1435 mm. Tek se 1866.godine u Nizozemskoj prešlo na normalnu širinu kolosijeka. Dok su u drugim zemljama željeznice služile uglavnom za prijevoz tereta u Nizozemskoj je prioritet imao prijevoz putnika. Pruga prema Rotterdamu se produžavala tako da je 1.12.1843. prvi vlak stigao u Den Haag, a 3.6.1844. i u Rotterdam. Kao što je to tada bilo uobičajeno lokomotive i to četiri naručene su u Engleskoj i prema Stephensonovoj lokomotivi Patentee proizvela ih je firma Longridge & comp.. To su bile lokomotive De Arend (orao), De Snelheid (brzina), De Hoop (nada) i De Leeuw ( lav). Zbog njihova kašnjenja u isporuci prolongirano je otvaranje pruge za mjesec dana. Imale su slijed osovina 1A1. Ostale su u upotrebi do 1857 godine kada se počelo prelaziti na normalnu širinu kolosijeka. Za proslavu 100. obljetnice željeznice u Nizozemskoj izrađena je 1938. godine replika lokomotive Arend, koja se sada čuva u muzeju u Utrechtu. Nizozemska pošta izdala je prigodne marke za obilježavanje 100. (1.9.1939.) 125. (28.7.1964.) i 150. obljetnice nizozemskih pruga (20.6.1989). Na jednoj od tri maraka tiskanih povodom 150. obljetnice prikazano je osam lokomotiva koje su obilježile nizozemske željeznice gdje se nazire i prva parna lokomotiva. Iz te serije je interesantna marka pod nazivom Rastanak na kojoj je prikazan spomenik koji je izložen na rotterdamskom kolodvoru. To je rad poznatog kipara Rodina nazvan Poljubac. U pozadini se vidi nadstrešnica amsterdamskog kolodvora, a na prednjem dijelu je prikazan kolodvorski sat na kome su, kao zamjena za kazaljku pogonska kola IC3 vlaka. Nastaviti će se Krunoslav Tušek Preuzeto iz lista « Željezničar» INDIPEX 2011 Filatelistička izložba „Indipex 2011“ (FIP-svjetska) održati će se od 12. do 18. veljače 2011. u Indiji. Izložbena taksa je 50 $ po vitrini, za jednovitrinske izloške 75 $ ili naslovu literature, dok je za mladež besplatno. Prijave se šalju na adresu HFS-a prema obrascu prijave u «Glasniku HFS-a». Za komesara određen je Julije Maras. Za detaljnije informacije možete kontaktirati Julija Marasa ili na mail [email protected] Komesar mora dostaviti prijave organizatoru do 30. srpnja 2010. POSEBNA PRAVILA (IREX) 9. NACIONALNE FILATELISTIČKE IZLOŽBE MLADIH ŠIBENIK 2010 1. ORGANIZACIJA, MJESTO I VRIJEME IZLOŽBE Hrvatski filatelistički savez povjerio je Društvu filatelista i numizmatičara Šibenik organiziranje 9. Nacionalne filatelističke izložbe mladeži ŠIBENIK 2010, kojom se nastavlja tradicija okupljanja i izlaganja najmlađih filatelista iz svih članica Hrvatskog filatelističkog saveza. Izložba će se održati od 1. do 19. 6. 2010. godine u prostoru Gradske knjižnice «Juraj Šižgorić « u Šibeniku, paralelno s Međunarodnim dječjim festivalom ( MDF ). Izložba ulazi u redoviti program MDF i čini njegov popratni dio, a oglašava se na plakatima koje izdaje organizator MDF. 2. PRAVILA Za natjecateljski dio izložbe ŠIBENIK 2010 primijeniti će se slijedeća pravila : * FIP Special Regulations for the Evaluation of Youth Exhibits (SREVs) Malaga 2006 * Pravilnik o izložbama HFS-a * Posebna pravila izložbe ŠIBENIK 2010 3. SUDJELOVANJE Sudjelovanje na izložbi je otvoreno za sve mlade iz članica Hrvatskog filatelističkog saveza kao i za mladež iz FEPA i FIP članica. Dobna granica je 21 godina navršenih do 31.12.2010. Svaki izlagač može sudjelovati s ukupno dva izloška, koji moraju biti njegovo vlasništvo. 4. PRIJAVE I PRIHVAĆANJE IZLOŽAKA Za svaki izložak izlagači moraju popuniti Prijavnicu uz koju mora biti priložen uvodni list s planom izloška. Prijavnice se dostavljaju na adresu Organizatora najkasnije od 20. svibnja 2010. godine. Organizacijski odbor provjeriti će dostavljene prijave i o konačnom prihvaćanju obavijestiti će izlagače najkasnije do 25.5.2010. Svaki izložak iz Republike Hrvatske mora imati izlagačku iskaznicu Hrvatskog filatelističkog saveza. Sudjelovanje u svim natjecateljskim razredima je besplatno. 5. IZLOŽBENI RAZREDI A Nenatjecateljski razred (samo na poziv) B Natjecateljski razredi B1 izlagači do 12 godina starosti B2 izlagači od 13 – 15 godina starosti B3 izlagači od 16 – 18 godina starosti B4 izlagači od 19 – 21 godina starosti Svaki izlagač po starosti mora biti pravilno prijavljen za jedan od natjecateljskih razreda. Ukoliko je u prijavi pogrešno označen natjecateljski razred kojem pripada, Organizacijski odbor ima pravo promijeniti ga u odgovarajući razred. Zajednički – grupni izložak biti će razvrstani i ocijenjeni kao izlošci u razredu B3. 6. VELIČINA VITRINA I MINIMALNI BROJ PO RAZREDIMA Dimenzije izložbenih vitrina su 100 x 100 cm, kapaciteta dvanaest (12) albumskih listova. U natjecateljskom dijelu izlošci u razredima B1 i B2 moraju biti na najmanje 2 vitrine, u razredu B3 najmanje 3 vitrine, a u razredu B4 najmanje 4 vitrine. 7. IZLOŠCI Izlošci moraju biti na bijelim ili svijetlo nijansiranim listovima u prozirnim zaštitnim folijama ne većim od 24 x 30 cm. Preporučuju se izložbeni listovi formata A4. Svaki izložbeni list sa stražnje strane mora biti numeriran. Izlošci moraju biti na hrvatskom jeziku ili na jednom od službenih FIP jezika. 8. OCJENJIVANJE IZLOŽAKA Ocjenjivanje izložaka obaviti će Ocjenjivački sud imenovan po Hrvatskom filatelističkom savezu, a na prijedlog Zbora sudaca HFS-a sukladno Pravilniku o izložbama. Ocjenjivanje izložaka obaviti će se na temelju Pravila FIP za mladež na način da se razlikuje broj bodova po starosnim skupinama - razredima te po vrsti izložaka ( posebno tematika, a posebno ostale vrste izložaka – tradicionalna, poštanska povijest, cjeline i dr.). Sukladno rezultatu ocjenjivanja i broju osvojenih bodova izlošku se dodjeljuje :  Diploma u rangu zlatne medalje više od 80 bodova  Diploma u rangu pozlaćene medalje 70 do 79 bodova  Diploma u rangu srebrne medalje 60 do 69 bodova  Diploma u rangu posrebrene medalje 55 do 59 bodova  Diploma u rangu brončane medalje 45 do 54 bodova  Diploma o sudjelovanju za 44 i manje bodova. Nagradom ŠIBENIK 2010 biti će nagrađen izložak koji svojom kvalitetom najbolje odražava kvalitetu filatelije na ovoj izložbi. Odluke Ocjenjivačkog suda su konačne. 9. DOSTAVA I POVRAT IZLOŽAKA Izlagači dostavljaju izložak Organizatoru na svoj trošak. Dostava izložaka za sve razrede obavlja se na slijedeće načine :    poštom, HP Ekspresom ili drugim načinom moraju biti dostavljeni Organizatoru najkasnije do 28.5.2010. osobnom dostavom u izložbeni prostor Gradske knjižnice «Juraj Šižgorić« u Šibeniku 31.5.2010. od 10.00 do 19.00 h uz obavezno prethodnu najavu. u drugim terminima, isključivo u dogovoru s Organizatorom. Povrat izložaka uslijediti će istim načinom u roku od 15 dana nakon završetka izložbe. Nakon zatvaranja izložbe izlošci se mogu podignuti i osobno. U tom slučaju preporučuje se izlagačima da osobno sudjeluju u demontiranju svojih izložaka. 10. OSIGURANJE I SIGURNOST Organizacijski odbor obavezuje se provesti primjereno osiguranje i sigurnost za vrijeme trajanja izložbe. Za svako drugo razdoblje (dostava i povrat izložaka) izlagačima se preporuča sklopiti odgovarajuće osiguranje s nekim od osiguravatelja. Organizator odgovara za izloške od trenutka prijema do trenutka povratka poštom ( misli se do predaje izloška na poštanskom šalteru ) ili osobno. Organizator se obvezuje vratiti izloške u onom stanju kakvi su primljeni. O eventualnim oštećenjima prilikom preuzimanja na pošti, a koji su nastali manipulacijom od strane HP djelatnika ( ili kojeg drugog ovlaštenog dostavljača ) obveza je trenutno izvijestiti pošiljatelja. 11. OBVEZE I PRAVA IZLAGAČA Svojim potpisom na prijavnici izlagač prihvaća Pravila izložbe ŠIBENIK 2010. Svaki izlagač dobiva pozivnicu za otvaranje izložbe, prigodna izdanja u povodu izložbe, te izložbeni katalog. 12. ZAKLJUČNO TUMAĆENJE Za tumačenje ovih Pravila nadležan je Upravni odbor DFN Šibenik. Zagreb, 23.4.2010. ORGANIZACIJSKI ODBOR „ŠIBENIK 2010“ Predsjednik Petar Čičin - Šain Društvo filatelista i numizmatičara ŠIBENIK Kralja Tomislava bb 22000 ŠIBENIK