Fitnes - Dijagnostika u fitnesu.pdf

14.3.2013
Dijagnostika u
fitnesu
Doc. dr Bojan Međedović
Fakultet za sport i turizam
Literatura:
PROCENA KOMPONENTI
FITNESA






CILJEVI TESTIRANJA:
Služi za uvid u trenutne morfo‐funkcionalne
karakteristike klijenta i normiranje sposobnosti
prema postojećim standardima za pol i uzrast;
Utvrđivanje rizika od kardiovaskularnih
oboljenja;
Dobijeni rezultati koriste se za planiranje i
programiranje treninga klijenta;
Permanentna evaluacija efekata primenjenog
programa treninga;
Motivisanje klijenta postavljanjem realnih ciljeva.
1
14.3.2013
OSNOVNE SMERNICE ZA
TESTIRANJA U FITNESU
 Idealan
test protokol za utvrđivanje fitnes
komponenti je pouzdan, validan, jeftin i
relativno lak za sprovođenje!
 Instrukcije
pre testa;
test protokola;
 Okolina (prostor) u kojoj se sprovodi test
protokol
 Redosled
TIPIČNA BATERIJA TESTOVA U FITNESU
2
14.3.2013
Mišićna forma
Definicija mišićne forme
Procedure procene mišićne snage
Procedure procene mišićne izdržljivosti
Procedure procene fleksibilnosti
Razvoj i održavanje nivoa
mišićnog fitnesa...
 Povećanje
nemasne mase tela i stope
metabolizma u mirovanju
 Održavanje koštane mase
 Umereno poboljšanje kardiovaskularne forme
 Poboljšanje sposobnosti u izvođenju
svakodnevnih aktivnosti
Mišićna snaga
 Najveća
sila koja može biti generisana u
specifičnom mišiću ili mišićnoj grupi
 Zavisi od mišićne grupe, tipa kontrakcije,
brzine kontrakcije, i ugla u zglobu...
-
Procena forme (Utvrđivanje i normiranje nivoa mišićne snage)
Prepoznavanje slabosti (Identifikacija slabosti ključnih mišićnih grupa)
Monitoring progresa u rehabilitaciji
Efikasnost treninga
3
14.3.2013
Mišićna izdržljivost

Sposobnost mišićne grupe da izvrši
ponavljanje kontrakcije tokom određenog
perioda bez pojave zamora

Daleko od standardizacije (nesloga eksperata
oko modela testova...)
- Upoznavanje učesnika sa opremom i procedurama
-
Proverena i podešena oprema
Ispitanik upućen da izdahne u toku koncentrične a
udahne u toku ekscentrične kontrakcije
Adekvatan odmor između testova
Modaliteti testiranja
1. Slobodni tegovi













Verovatno najčešći metod procene snage
Težina tela – otpor u calisthenics-type activity (aktivnosti u
svakodnevnom životu)
U testovima sa slobodnim tegovima – brzina izvođenja
često nije kontrolisana (1RM, 5RM)...
Za veći broj ponavljanja – kontrola brzine izvođenja stvara
više tipova testova za određeni broj ponavljanja
U odnosu na sprave – slobodni tegovi zahtevaju veću
motornu koordinaciju (više ravni kretanja)...
Više odgovarajući – u odnosu na zadatak koji se
izvodi
Manji troškovi i dostupnost, pogotovo za poboljšanje
sposobnosti na treningu...
Ukupna snaga i izdržljivost mišića celog tela – ne
postojanje jednog testa za utvrđivanje toga...
Rezultati bilo kog testa – specifični u odnosu na
proceduru...
Individualni napredak u apsolutnim vrednostima –
Poređenje između pojedinaca u relativnim
vrednostima (norme – reprezentativni uzorak??!);
(standardizovani protokol??!); (vrsta testa –
slobodni tegovi, mašine...???)
Izolovani pokreti – sa mašinama...
Slobodni tegovi – koncentrična i ekscentrična
kontrakcija
Željeni obim pokreta...
4
14.3.2013
 Pokreti
na mašini – u jednoj ravni
(drugačiji zahtevi motorne kontrole...)
 Nema garancije da će sila biti primenjena
u optimalnom smeru...
 Npr. Bench press na spravi – sila u smeru
uglavnom ka gore, ako se u toku
podizanja slobodnih tereta sila primeni u
pogrešnom smeru može doći do
pogrešnog izvođenja vežbe...
Snaga stiska šake (handgrip test)
 Procesure
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Ispitanik u stojećem stavu, a test izvodi sa obe ruke
Komforan hvat, drugi zglob prstiju na ručku dinamomotra.
Proveriti da li je dinanometar podešen na nulu
Dinamometar paralelan sa telom u nivou struka, podlaktice u
ravni sa bedrima. Ispitanik može blago da savije ruku
Stisnuti dinamometar, bez zadržavanja daha (Valsalva
maneuver)
Razultati u Kg. Preocedura se pnavlja sa drugom rukom.
Ponoviti test još dva puta svakom rukom. Uzima se najveći
rezultat. Zbir dve ruke i poređenje sa normama
5
14.3.2013
6
14.3.2013
Procedure...
Lagano zagrevanje – sa 5 do 10 ponavljanja
od 40 do 60% predviđenog maksimuma
 1 minuta pauze sa laganim istezanjem, potom
3 do 5 ponavljanja sa 60 do 80% opterećenja
predviđenog maksimuma
 Utvrditi 1RM u četiri serije sa odmorom od 3 do
5 minuta između pokušaja.
 Leđa na klupi, stopala na tlu, hvat u širini
ramena, asistencija konstantno prisutna, a
pomoć u toku podizanja šipke. Na početku
testa ruke su potpuno opružene, šipka se
spušta do grudi i vreće nazad do potpunog
opružanja ruku (disanje...)

 Dodavanje
tereta (2.5 do 20 kg) sve dok
ispitanik ne može da podigne teret
 Sva ponavljanja se izvode istom brzinom i
obimom pokreta
 Najveća podignuta težina predstavlja
1RM!
1RM
Maksimalna težina koja može da se podigne 1 put
Totalna dinamička snaga (triceps, pectoralis,
deltoideus anterior)
 Može biti dugotrajan i komplikovan za izvođenje




6 RM – do sada se najviše preporučivao za rekreativce
8 RM – visoka pozdanost u programiranju opterećenja za
rekreativce (Istraživanje je objavljeno u oktobarskoj svesci časopisa International
SportsMed Journal za 2011. godinu).
7
14.3.2013
FEMALE
8
14.3.2013
Mišićna izdržljivost


Sposobnost ponovljenih kontrakcija ili kontinuirane
kontrakcije tokom određenog vremena
Važna komponenta forme (kondicije) povezana sa
zdravljem
Testiranje mišićne izdržljivosti nije standardizovano u
dovoljnoj meri
• Broj ponovljenih pregiba trupa
• Broj sklekova



Obazrivo izvođenje sa pravilnim obrascem disanja
Izdisanje tokom ekscentrične faze a udisanje tokom
koncentrične faze kontrakcije
Push-up (sklekovi)
1. Početni ’’gornji’’ položaj, ruke u širini
ramena, leđa prava, glava u produžetku
kičme, prsti nogu tačka obrtanja (muškarci)
Oslonac na kolenima (tačka obrtanja), donja
noga je u kontaktu sa podlogom u plantarnoj
fleksiji žene)


2. Savijanje laktova i spuštanje tela sve dok
brada ne dodirne podlogu (trbušnjaci ne
smeju da dodirnu)
9
14.3.2013
 3.
tokom celog pokreta leđa moraju biti
opružena a ruke se moraju ispružiti do
kraja
 4. maksimalan broj sklekova bez pauze se
uzimaju kao rezultat
ACSM’s Health-Related Physical Fitness Assessment Manual (2005)...
ACSM's Guidelines for Exercise Testing and Prescription (2011)...
10
14.3.2013
Curl-up (trbušnjaci)
Početni položaj na leđima, noge savijene u
zglobu kolena pod uglom od 90 stepeni. Ruke
su sa strane, a prsti dodiruju prvu liniju. Druga
linija se nalazi na udaljenosti od 8 cm (više od
45) ili 12 cm (manje od 45)
 Metronom – 40 udara u minuti, a ispitanik radi
spore, kontrolisane pokrete podizanja ramena
od podloge do 30 stepeni (20 ciklusa u minuti)
 Ispitanik radi maksimalan broj podizanja (ne
više od 75)

11
14.3.2013
 Tabela
5-4 i 5-5
78 i 79 str
12
14.3.2013
YMCA Bench Press Test
Težina od 35 pound (15.9 kg) za žene i 80
pound (36.3 kg) za muškarce
 Metronom – 60 udara u minuti (30 podizanja u
minuti)
 Ležeći na leđima na klupi, sa nogama na tlu
 Asistencija prisutna
 Početni položaj sa savijenim laktovima, a hvat
u širini ramena
 Pokret sa savijenim laktovima i šipkom na
grudima do potpuno opruženih laktova
 Broj ponavljanja se uzima kao rezultat (30 u
minuti)

13
14.3.2013
Procena fleksibilnosti
Funkcionalna sposobnost pokretljivosti
zglobova u punom obimu pokreta
 Zavisi od mnogih struktura lokomotoronog
aparata i visoko je specifična
 Možda i najvažnija komponenta fizičke forme
 Veliki značaj u optimalnom stanju zdravlja
 Bol u donjem delu leđa + smanjena
pokretljivost zgloba kuka
 Nema jedinstvenog testa za kompeltnu
fleksibilnost
 Najčešće korišćeni test u fitnesu je
sit‐and‐reach test

14
14.3.2013
Sit and reach...
Zagrevanje...
Ispitanik sedi sa trakom između nogu, sa
poptuno opruženim nogama i pod uglom od
90 stepeni u odnosu na traku (ako se koristi
klupica, stopala se postavljaju na nju), i
razdvojene 25-30 cm, i pete na 26 centimetru
 Šaka preko šake, najudaljenija tačka, ruke
paralelne, a prsti u kontaktu sa podlogom
 Izdahnuti i postaviti glavu između ruku
 Rezultat je najudaljenija tačka iz tri pokušaja
 Kolena opružena (bez pomoći), i bez
zadržavanja daha


15
14.3.2013
 Tabela
5-6
80 str
16
14.3.2013
KARDIORESPIRATORNA
FORMA
Koncept maksimalne potrošnje kiseonika
Maksimalni i submaksimalni testovi
Kriterijumi testova
Interpretacija rezultata
Kardiorespiratorna forma
Povezana sa sposobnošću izvođenja
dinamičke, umereno-do-intenzivne aktivnosti
velikih mišićnih grupa, u dužem vremenskom
periodu
 Ovakve aktivnosti – funkcionalnog stanja
respiratorog, kardiovaskularnog, i mišićnog
sistema


Jedna od najvažnijih komponenti fizičke
forme
17
14.3.2013
Dovoljno često učešće u aerobnim aktivnostima
– poboljšanje aerobnih sposobnosti
 Poboljšanje aerobnih sposobnosti – poboljšanje
zdravlja, fizičkog izgleda, vitalnosti i kvaliteta
života
 Aerobna sposobnost – koliko kiseonika iz
vazduha organizam može da prihvati plućima,
prenese u krvotok, i sprovede kroz srce i krvne
sudove do aktivnih mišića
 Kiseonik – u aktivnim mišićima oksidiše ugljene
hidrate i masti i tako oslobađa energiju


Mera koja više od svih ostalih govori o zdravlju,
kapacitetu pluća, srca, kardiovaskularnog
sistema i stanju i snazi skeletnih mišića (Sharkey
&Gaskill, 2007)
Niski nivoi kardiorespiratorne forme – povezani
sa povećanim rizikom prerane smrti svih
uzroka, a naročito kod kardivaskularnih bolesti
 Visok nivo KRI – povezan sa redukcijom
prerane smrti svih uzroka
 Visok nivo KRI – visok nivo habitualne fizičke
aktivnosti, mnogi zdravstveni benefiti

18
14.3.2013
Koncept maksimalne potrošnje kiseonika
VO2max – kriterijum utvrđivanja
kardiorespiratorne forme
 Produkt – maksimalnog srčanog
volumena (L blood/min) i arterio-venske
razlike u količini kiseonika (ml O2 po L krvi)
 Značajne razlike u vrednostima VO2max i
nivoima fizičke forme – uglavnom zbog
maksimalnog srčanog volumena
 VO2max – blisko povezan sa
funkcionalnim kapacitetom srca

Merenje VO2max...
 Direktno
– Spirometrija – ’’open-circuit’’,
maksimalna inspiracija iz prostorije,
maksimalna ekspiracija kroz spirometar,
koji meri količlinu O2 i CO2 u izdahnutom
vazduhu
 ’’close-circuit’’, 2-3 udaha/izdaha, i
maksimalna inspiracija potom
maksimalna ekspiracija kroz spirometar
 Moderni aparati – laki za upotrebu i
čitanje rezultata, skupi...uglavnom u
kliničke svrhe...
Kada direktno merenje VO2max nije moguće
– raznovrsnost submaksimalnih i maksimalnih
testova za utvrđivanje tih vrednosti
 Validnost tih testova je potvrđena:
1. Korelacija između direktnog merenja i
VO2max dobijenog kao fiziološki odgovor na
submaksimalna opterećenja (HR na
specifičnom opterećenju)
2. Korelacija između direktnog merenja
VO2max i izmerene performanse (trčanje na
1 ili 1.5 milju, i zamora tokom progresivnih test
protokola...)

19
14.3.2013
VO2max
 Apsolutne
i relativne vrednosti
– litri po minuti (L/min) ili mililitri
po minuti (ml/min), obezbeđuje
utvrđivanje energetskog utroška za
aktivnosti bez tereta (cycle ergometar,
arm, leg)
 Apsolutne vednosti VO2max – direktno
povezane sa veličinom tela (muškarcižene...)
 Apsolutne
Poređenje vrednosti kod osoba različite
veličine – VO2 se izražava relativno u odnosu
na masu tela (ml/kg· min)
 Relativne vrednosti VO2 – utvrđivanje
energetskog utroška weight-bearing aktivnosti
(hodanje, trčanje, aerobik, penjanje uz
stepenice, bench stepping...)
 Nekad – VO2 se izražava relativno u odnosu
na ne-masnu masu tela (ml/kgFFM· min)


Npr. 16-to nedeljni aerobni trening – poboljšanje KR
sistema (apsolutni VO2max) i gubitak težine (relativni
VO2max) → izražavanje o odnosu na ne-masnu masu
tela obezbeđuje poboljšanje KRI nezavisno od promena
težine tela
Maksimalni vs submaksimalni testovi
Izbor zavisi od razloga testiranja i dostupnosti
odgovarajuće opreme i osoblja
 Utvrđivanje VO2max-a uz pomoć
konvencionalnih test protokola (trajanje tasta,
uz odgovarajuće opterećenje na ergometru,
korišćenjem predviđenih formula...)


Korisnik – potrebno znanje o populaciji koja se
testira i standradnoj grešci odgovarajuće
formule
20
14.3.2013
 Maksimalni
testovi – mogu biti nepovoljniji
jel zahtevaju od ispitanika rad do otkaza,
nekad medicinski nadzor i opremu za
hitne slučajeve
 Ipak – oni nude povećanu osjetljivost
u dijagnostici koronarne bolesti kod
asimptomatskih pojedinaca i obezbeđuje
bolju procenu VO2max
 ‘’Open circuit’’ spirometrija tokom
maksimaolnih testva omogućava tačno
utvrđivanje anaerobnog praga i VO2max
Submaksimalni testovi – praktičari obično
koriste ove testove pri utvrđivanju
kardiorespiratornog fitnesa, jel malksimalni
testovi nisu uvek primenljivi i izvodljivi
 Osnovni cilj submaksimalnih testova je
utvrđivanje odgovora srčane frekvence
tokom određenog opterećenja, i na osnovu
toga predikcija VO2max
 Osnovni cilj je predikcija VO2max...Važno je
utvrditi ostale indicije ispitanikovih odgovora
na vežbanje (HR, BP, opterećenje, RPE) i
druge subjektivne indicije kao vredne
informacije u vezi nečijeg funkcionalnog
odgovora na vežbanje

 Submaksimalni
testovi –zasnovani na
merenju HR u toku jednog ili više režima
vežbanja → nekoliko ograničenja...
 Prvo - Tokom bilo kod opterećenja – HR
može varirati nezavisno od VO2
(emocionalno stanje, uzbuđenost,...)
 HR – varirarnje usled prethodnog obroka,
ukupnog hemoglobinam, stepena
hidriranosti, temperature u u slovima
testiranja
21
14.3.2013
 Drugo
– testovi su zasnovani na
pretpostavci da je HR u linearnoj funkciji
VO2 tokom opterećenja do maksimuma
 Maritz, Morrison, Peter, Strydom, and
Wyndham – HR dostiže maksimum pri
manjim opterećenjima nego VO2
 Ovakva povezanost koja se ne poklapa –
potcenjivanje VO2max
 Treće
– variranje HR sa godinama je oko
5%
 Ukoliko je maksimum HR oko 200 bpm, on
ipak može biti između 180 i 220...
 I u jednom i drugom slučaju – merenje
VO2max je podcenjeno
Prednosti...






12 minuta trčanja, ili 1 milja hodanja – poznate i
uobičajene aktivnosti većine individualaca
12 minuta trčanja – skoro maksimalni zahtevi, pa
nisu preporučljivi za odrasle, sedentarne, gojazne
osobe!
1 milja hodanja – loš za utvrđivanje VO2maxa kod
osoba čije su maksimalne vrednosti iznad 55 ml/kg
min
Može se sprovoditi i na tredmilu, a izvođenje testa
sa jednim nivoom – samo 4 minuta
Za oba pola – bez obzira na uzrast i nivo forme
Nije preporučljiv za osobe preko 60 godina
22
14.3.2013
Submaksimalne testovi na ergobiciklu i step
testovi – prednosti u prenosivoj, jeftinijoj
opremi
 Ipak, ergobicikl – većina Amerikanaca
nenaviknuta na takvu aktivnost, i VO2max 5
do 25% razlike u zavisnosti od individualnog
nivoa fizičke forme
 Step testovi – više ljudi u isto vreme
 Ipak – Harvard step test može biti suviše
stresan za starije, manje spremne individue, a
visina može dovesti do zamora kod manjih i
težih ispitanika...
 Queen’s College spet test – manja visina, bolji
uslovi
 Siconolfi test – stariji i nedovoljno spremni
ispitanici

Modeli testiranja
 Terenski
testovi, tredmil, ergobicikl, step
testovi
 Medicinski nadzor može biti potreban za
osobe umerenog ili visokog rizika za svaki
model testiranja
 Riziko-faktori – stratifikacija rizika...
 Prednosti i mane svakog modela
testiranja...
23
14.3.2013
TERENSKI TESTOVI






Hodanje ili trčanje na određenoj deonici za određeno
vreme (trčanje 12 minuta, 1.5 milja (2.4 km), 1 do 6
minuta hodanja)
Prednosti – jednostavno merenje velikog broja
ispitanika istovremeno sa jednostavnom opremom
(štoperica, broj ponavljanja...)
Mane – potencijalno mogu biti maksimalni testovi, bez
mogućnosti monitoringa HR i BP
Individualni nivo motivacije i sposobnost održavanja
tempa trčanja – solidan utica na rezultat
Ovi testovi – mogu biti neodgovarajući za sedentarne
osobe, ili osobe sa povećanim rizikom od
kardiovaskularnih ili mišićnih komplikacija
VO2max – može da se utvrdi na osnovu rezultata
testiranja
POKRETNI SAG – TREDMIL






Može da se koristi za maksimalna i submaksimalna
testiranja, često dijagnostička testiranja
Uobičajen oblik kretanja, mogu biti odgovarajući i
za osobe slabe forme i osobe sa dobrom formom,
tokom kontinuiranog kretanja od brzine hodanja
do brzine trčanja
Ipak, praksa može biti neophodna u nekim
situacijama, navikavanje na kretanje i smanjenje
anksioznosti
Uglavnom – skupi, teški za transport, i neka
merenja su teže izvodljiva (BP)
Kalibracija neophodna zbog tačnosti merenja
Držanje sigurnosnih ručki – ne treba dozvoljavati
zbog tačnosti rezultata...
ERGOBICIKL






Odlični modeli submaksimalnih i maksimalnih
testiranja
Relativno dostupni (jeftini), jednostavni za transport, i
dozvoljavaju jednostavno merenje BP ili ECG
Glavni nedostatak – manje poznat režim aktivnosti, i
često dovode do zamora mišićnih grupa koje
učestvuju u radu...
Modeli testiranja bez spoljašnjeg tereta, a
opterećenje se povećanja u manjim stopama, uz
tendencije manje anksioznog stanja ispitanika
Obavezna kalibracija, a ispitanik mora održavati
odgovarajući tempo okretanja pedala, jer se HR meri
tokom specifičnog radnog opterećenja
Neki elektronski bicikl ergometri ne mogu da se
kalibrišu, stoga ih ne treba kolistiti u kontekstu
testiranja forme
24
14.3.2013

STEP TESTOVI
Jeftin model za utvrđivanje kardiorespiratorne
forme merenjem HR odgovora na rad,
penjanje sa fiksnim tempom i/ili fiksnom
visinom, ili merenjem oporavka HR nakon
rada.
 Zahtevaju malo opreme, ili ništa od opreme,
lako su prenosivi, veština penjanja zahteva
malo prakse, testovi su obično kratkog
trajanja, i testovi su mogući na masovnom
uzorku
 HR oporavak se smanjuje sa povećanjem
forme, a rezultati se mogu lako saopštiti
ispitanicima

 Posebne
mere opreza – osobe sa
problema sa ravnotežom, ili osobe sa
ekstremno slabom formom
 Neki testovi sa jednim nivoom zahtevaju
energiju od oko 7-9 MET-a, koji može
premašiti maksimalni kapacitet ispitanika
 Osim toga, nedovoljna usklađenost ritma
koraka i preterani umor vodećeg
ekstremiteta može umanjiti rezultat step
testa.
 Većina ispitivanja – teškoća merenja
HR i BP tokom testa...
Pre-test consideration...
Uzimanje hrane – 4 sata pre testiranja
(proveriti da li je ispitanik jeo nedavno radi
izbegavanja hipoglikemije)
 Izbegavanje napornog vežbanja (više od 24
sata pre vežbanja)
 Izbegavanje uzimanja kofeina (12-24 sata)
 Izbegavanje uzimanja nikotina (3 sata)
 Izbegavanje uzimanja alkohola (24 sata)
 Uzimanje lekova koji utiču na srčanu
frekvencu u mirovanju...

25
14.3.2013
Step testovi
 Više
od 50 godina u testiranju fizičke
forme
 Mnogo testova, protokola koji se koriste za
utvrđivanje kardiorespiratorne forme
 McArdle ili Queens College Step Test
 Penjanje i silaženje na standardizovanu
visinu tokom određenog vremena i
učestalosti
 Nakon završetka testa, meri se HR, i na
osnovu tih vrednosti se utvrđuje Vo2max
Manje vrednosti HR u toku oporavka, veći
nivo fizičke forme ispitanika
 Oprema – sat (štoperica), metronom, i
standardiovana visina
 Posebna pažnja – osobe sa problemom
održavanja ravnoteže, ili otežanim hodanjem
 Opterećenje je submaksimalno – ali može biti
maksimalno ili blizi maksimuma za neke
ispitanike
 Nekoliko step testova u literaturi, drugačije
vreme izvođenja i visina penjanja u odnosu na
Queens College Step Test...
 Popularni su i Forestry Test i Harvard Step Test...

26
14.3.2013
Terenski testovi
Nelaboratorijski uslovi izvođenja testa
Iz sigurnosnih razloga – terenski testovi
provociraju stanja koja su blizu maksimuma, i
mogu biti neodgovaajući za osobe sa
umerenim-do-visokim rizikom
kardiovaskularnih i mišićnih komplikacija
 Dva tipa testova: vreme izvođenja
predviđene distance (1.5 mile run), ili
maksimalna distanca za određeno vreme (12
minuta trčanja/hodanja)


27
14.3.2013
Hodanje/trčanje testovi





Ovi testovi – tendencija veće preciznosti (manja
greška predikcije) u odnosu na step testove
Klasifikacija testova u dve grupe – kombinacija
hodanja i trčanja, ili samo hodanje
Hodanje/trčanje – ispianik može da kombinuje
ova dva oblika kretanja
Samo hodanje – striktno ograničenje na hodanje,
gde je jedna noga uvek u kontaktu sa podlogom
tokom celog testa
Druga klasifikacija – pređeni put ili vreme trajanja
28
14.3.2013
29
14.3.2013
 Table
4.3 54 str siva knjiga
30
14.3.2013
 Table
55 str siva knjiga
 Harvard
47 str
31
14.3.2013
 Siconolfi
48 str
Pitanja?












Maksimalni vs submaksimalnih testova?
Terenski testovi?
Queen’s College Step Test?
1.5 milja trčanje?
12 minuta hodanje/trčanje?
1 milja hodanje?
Harvard step test?
Curl-up test
Push-ups test
Sit-and-reach test
YMCA Bench Press test
1 RM
32